UMJETNA OPLODNJA MORSKOG JEŽINCA – radionica STEM(AJMO!)

Projekt STEM(ajmo!) provodi se u okviru otvorenog Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za popularizaciju STEM-a” (referentna oznaka: UP.04.2.1.10) financiranog od strane Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Nositelj projekta STEM(AJMO!) je Centar tehničke kulture Rijeka, a projekt se provodi zajedno s partnerima: Astronomskim društvom Višnjan, Connect IT udrugom za razvoj informacijsko komunikacijskih tehnologija, Gradom Rijeka, Međimurskim informatičkim klubom Čakovec, Sveučilištem u Rijeci – odjel za matematiku i odjel za informatiku, Tehničkim fakultetom u Rijeci, Zajednicom tehničke kulture Zadarske županije, Zajednicom tehničke kulture Karlovac i Zajednicom tehničke kulture grada Splita.

Zajednica tehničke kulture Zadarske županije partner je Centru tehničke kulture Rijeka na projektu STEM (AJMO!) koji se provodi kroz 2022. i 2023. godinu. Nakon uspješno provedenih edukacija partnera na projektu, zajednički smo kreirali niz zanimljivih višednevnih i jednodnevnih radionica na lokalnoj razini koje provodimo s krajnjim korisnicima sa svrhom popularizacije STEM-a.

Dana 3. svibnja 2022. godine Biljana Agić, nastavnica biologije, održala je jednodnevnu radionicu „UMJETNA OPLODNJA MORSKOG JEŽINCA“ u Starigradu-Paklenica za ukupno 13 polaznika dobne skupine viših razreda osnovne škole.

Na početku radionice o umjetnoj oplodnji ježinca je održano uvodno predavanje o bodljikašima i njihovoj ekologiji. Naglašena je važnost ježinaca kao bioindikatora čistog mora. Obrazložen je način na koji se ježinci hrane, unutarnja građa i način razmnožavanja . Prethodni dan su prikupljene jedinke hridinskog ježinca potrebne za izvođenje radionice. Ježinci su podijeljeni u plastične kadice tako da svaka grupa ima nekoliko primjeraka u kadici. Objašnjen je postupak na koji se ubrizgava KCl u ljušturu ježinca i što on izaziva. Pričekali smo neko vrijeme da se na površini ljušture počnu izbacivati spolne stanice. Voditeljica radionice je objasnila razliku u boji spolnih stanica i na što to upućuje. Prikupljeni su uzorci gonada u epruvetu i pohranjeni. Promatrane su spolne stanice pod mikroskopom. Nakon toga učenici su u istu posudu stavili muške i ženske spolne stanice te uzorak stavili na predmetno stakalce. Promatrali su oplodnju i rani embrionalni razvoj. Nakon završetka materijal zajedno sa oplođenim jajašcima vraćen je u more. Analizirali su provedeni eksperiment i donijeli zaključke.

Možda vam se svidi i ovo ...